U vrijeme brzog širenja Zagreba, krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, bila velika potražnja za građevinskim materijalom, posebice ciglom, njezina je proizvodnja bila vrlo važna gospodarska grana. Mogućnosti transporta su tada bile ograničene, tako da su ciglane izgrađene svugdje gdje je bilo potrebe za njima. U zapadnom dijelu grada jedna od ciglana je bila na mjestu današnjeg nebodera u Selskoj 34, otud i ime kvartu, Ciglenica. Druga na mjestu sadašnjeg srednjoškolskog igrališta, potom jedna uz Slovensku ulicu, a pred kraj 19. stoljeća je počela s radom i ciglana na Črnomercu, čiji je vlasnik bio Adolf Müller.